Asset Publisher

Publikacije

Asset Publisher

Fotomovimiento / Flickr / CC BY-NC-ND 2.0

Slike iz Bosne i Hercegovine

Zašto se stanje ne popravlja?

Slike iz BiH pokazuju strašnu situaciju u kojoj se nalaze migranti. Dio njih u sred zime ne živi u uspostavljenim kampovima ili smještajnim jedinicama, već u improviziranim šatorima u šumama u blizini granice sa Republikom Hrvatskom – u blizini vanjske granice EU. Posebno je zatvaranje šatorskog kampa Lipa od strane Međunarodne organizacije za migracije (IOM) uslijed neispunjenosti standarda u kampu otvorilo pitanja u vezi s ovim. Ipak je Evropska unija tokom zadnje tri godine investirala preko 88 miliona EUR u cilju poboljšanja situacije, čak i pojedinačne države članice EU, kao što je Njemačka, su pružile podršku bh. vlastima, a važne međunarodne organizacije poput IOM-a djeluju u zemlji. Čini se da problem, bez obzira na to, nije riješen, a situacija u kojoj se nalaze ove osobe se nije poboljšala. Šta je razlog tome?

BáthoryPéter / Wikimedia Commons / CC BY-SA 3.0

Kommunalwahlen beenden 12 Jahre Auszeit der Demokratie im herzegowinischen Mostar

Hoffnung für die sechstgrößte Stadt in Bosnien und Herzegowina

Am 15. November konnten die Menschen in den Städten und Gemeinden in Bosnien und Herzegowina ihr demokratisches Wahlrecht wahrnehmen. Nicht jedoch in der bekannten Stadt Mostar. Dies war jedoch kein neues Ereignis, da die Bürger der größten Stadt der Herzegowina seit 2008 keine Gelegenheit mehr hatten, über ihre lokalen Vertreter abzustimmen. Aufgrund von Meinungsverschiedenheiten zwischen den größten Parteien in Mostar, HDZ BiH und SDA, konnte keine Wahlvereinbarung getroffen werden. Dieses Problem verwehrte den Bürgern von Mostar das Praktizieren ihrer vollen demokratischen Rechte für 12 Jahre. Am 20. Dezember 2020 fanden nun endlich Kommunalwahlen statt. Gerichtsurteile und der Druck der internationalen Gemeinschaft ermöglichten das Ende der Auszeit der Demokratie in Mostar.

dpa

Bosna i Hercegovina – izbori koji su donijeli iznenađenja

Stabilna izlaznost

Godina 2020. je trebala biti pozitivna godina za Bosnu i Hercegovinu (BiH). Političari su biračima obećali napredak po pitanju članstva u Evropskoj uniji i NATO-u. Konačno su trebale biti provedene reforme, nakon što je cijela 2019. godina utrošena na formiranje Vijeća ministara BiH. Bilo je pozitivnih promjena: BDP Bosne i Hercegovine je ostvarivao blagi porast od 2017., a rasla je i stopa zaposlenosti. Međutim, situacija se promijenila. Pandemija COVID-19 ima ogroman utjecaj na politiku i privredu. Lokalni izbori koji su u Bosni i Hercegovini održani 15. novembra 2020. su stoga bili poseban izazov za zemlju. Izražena politička decentralizacija BiH politiku na lokalnom nivou čini snažnom i utjecajnom. Ona istovremeno daje naslutiti kako će izgledati Opći izbori 2022.

Stipendije

Konkurs za akademsku godinu 2020/2021.

Predstavništvo Fondacije Konrad Adenauer u BiH i ove godine objavljuje konkurs za dodjelu 15 stipendija vrijednim studentima u Bosni i Hercegovini za akademsku 2020/2021. godinu. Uslove za prijavu i formular za prijavu pronađite u prilogu.

gemeinfrei

PISA istjerana iz škola

Education system in Bosnia and Herzegovina

OECD od 2000. godine svake tri godine provodi međunarodno istraživanje u cilju procjene znanja i vještina PISA. Broj zemalja koje učestvuju u istraživanju kontinuirano raste. To također važi i za prihvatanje rezultata studije i neophodne promjene u obrazovnim sistemima. Sa 79 zemalja i regija koje su učestvovale u istraživanju PISA 2018. godine, ovo istraživanje je doseglo najveću međunarodnu raširenost. Bosna i Hercegovina je prije tri godine po prvi put učestvovala u istraživanju PISA. Oko 7000 učenica i učenika iz 138 škola u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH), 70 škola u Republici Srpskoj (RS) i pet škola u Brčko distriktu je učestvovalo u međunarodnoj studiji procjene znanja i vještina OECD-a.

Povratak demokratije?

Nadanja u Mostaru

Slike govore za sebe. Slika iz Mostara vrlo jasno opisuje situaciju. Predsjedavajući političkih stranaka, Bakir Izetbegović (SDA) i Dragan Čović (HDZ BiH) potpisuju dokumente. Iza njih, sedam osoba prekrštenih ruku posmatra potpisivanje u zgradi vlade, šefica Misije OSCE-a u BiH, Kathleen Kavalec, visoki predstavnik, Valentin Inzko, predsjedavajući SDA Mostar, Salem Marić, specijalni predstavnik EU u BiH i šef Delegacije EU, Johann Sattler, ambasador Sjedinjenih Američkih Država, Eric Nelson, ambasador Ujedinjenog Kraljevstva, Matthew Field i predsjedavajući HDZ BiH Mostar, Slaven Željko.

facebook.com/usembassy.bih

Rückkehr zur Demokratie? Hoffnungen in Mostar

Nach zwölf Jahren erstmals Kommunalwahlen in Mostar geplant

Bilder sprechen ihre eigene Sprache. Das Bild aus Mostar beschreibt die Situation sehr deutlich. Die Parteivorsitzenden Bakir Izetbegović (SDA) und Dragan Čović (HDZ BiH) unterzeichnen Dokumente. Hinter ihnen beobachten mit der Leiterin der OSZE-Mission in Bosnien und Herzegowina Kathleen Kavalec, dem Hohen Repräsentanten Valentin Inzko, dem Vorsitzenden der SDA in Mostar Salem Marić, dem EU-Sonderbeauftragten in Bosnien und Herzegowina und Leiter der Delegation der Europäischen Union Johann Sattler, dem Botschafter der Vereinigten Staaten von Amerika Eric Nelson, dem Botschafter des Vereinigten Königreichs Matthew Field und dem Vorsitzenden der HDZ BiH in Mostar Slaven Zeljko sieben Personen mit verschränkten Händen die Unterzeichnung in einem Regierungsgebäude.

Bosna i Hercegovina - Opis situacije

Izvještaj o stanju u zemlji Predstavništva u Bosni i Hercegovini

Kako se Bosna i Hercegovina nosi sa krizom izazvanom pandemijom koronavirusa? Do zajedničke borbe protiv virusa Covid-19 nije došlo. I dalje svako odlučuje za sebe. Krizni štab za čitavu zemlju nije formiran. Usklađeno uvođenje mjera je izostalo. Na svu sreću, broj zaraženih ostao je nizak. U Bosni i Hercegovini od virusa Covid-19 umrlo je 152 ljudi, gotovo 2000 ljudi je preživjelo virus i izliječeno je, a broj zaraženih trenutno je manji od 3000. Broj novozaraženih vrlo je mali.

Reuters

Bosnien und Herzegowina - Situationsbeschreibung

Geteilter Staat - auch in der Corona-Krise

Wie geht Bosnien und Herzegowina mit der Corona-Krise um? Eine gemeinsame Bekämpfung von Covid-19 erfolgte nicht. Auch jetzt entscheidet jeder für sich - ein Gremium für das gesamte Land wurde nicht gebildet. Eine Abstimmung von Maßnahmen war nicht wahrnehmbar. Die Zahlen der Betroffenen blieben zum Glück gering. 152 Personen sind in Bosnien und Herzegowina an Covid-19 verstorben, fast 2.000 Personen sind genesen, die Zahl der Infizierten liegt unter 3.000. Die Zahlen der Neuinfizierten sind sehr gering.

Jennifer Boyer/flickr/CC-BY 2.0

Ausgangssperre verfassungswidrig

Entscheidung des Verfassungsgerichts von Bosnien- Herzegowina

Bosnien und Herzegowina (genauer gesagt die Entität „Föderation von Bosnien und Herzegowina“, welche etwas mehr als die Hälfte des Landes einschließlich der Hauptstadt Sarajevo umfasst) hat zu Beginn der Corona-Pandemie eine der strengsten Ausgangssperren in Europa für zwei Gruppen verhängt: Minderjährige und ältere Menschen über 65 Jahre. Diese Ausgangssperre war nun Gegenstand einer Entscheidung des bosnischen Verfassungsgerichts. Das Gericht hob die Maßnahme nicht vollständig auf, ordnete jedoch eine kurzfristige Überarbeitung an. Die verhängte Ausgangssperre entspricht nicht der erforderlichen Verhältnismäßigkeit. Es ist eine der ersten Entscheidungen eines Verfassungsgerichts zur Rechtmäßigkeit von Sofortmaßnahmen, die während der Corona-Krise verhängt wurden. Andere Verfassungsgerichte in südosteuropäischen Ländern werden voraussichtlich bald Entscheidungen treffen.