Skup je otvoren pozdravnim govorima dr. sc. Ivana Hrstića, zamjenika ravnatelja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i dr. Norberta Eschborna, direktora Ureda Zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju. U svojim obraćanjima istaknuli su kako su pitanja iseljavanja stanovništva, demografskog pada i starenja društva među najvećim izazovima suvremene Hrvatske, osobito u slabije razvijenim i ruralnim područjima kontinentalne Hrvatske. Naglasili su kako upravo zbog takvih trendova posebnu vrijednost imaju mjere poput Biram Hrvatsku, koje nastoje potaknuti povratak hrvatskih iseljenika te kroz samozapošljavanje i poduzetničke aktivnosti doprinijeti revitalizaciji lokalnih zajednica.
Poseban naglasak stavljen je na činjenicu da Hrvatska posljednjih godina prolazi kroz značajnu migracijsku tranziciju – od zemlje obilježene snažnim iseljavanjem prema zemlji koja se istodobno suočava s nedostatkom radne snage i rastućim useljavanjem stranih radnika. U tom kontekstu, povratak hrvatskih državljana iz iseljeništva dobiva dodatnu važnost kao strateško pitanje razvoja tržišta rada i dugoročne demografske održivosti.
U sklopu izlaganja „Poticanje povratnih migracija i razvoja hrvatskih slabije razvijenih regija – perspektiva javnih politika“, državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš predstavio je ciljeve i mjere aktivne politike zapošljavanja. Biram Hrvatsku istaknuo je kao jednu od ključnih mjera aktivne politike zapošljavanja kojom Vlada Republike Hrvatske potiče samozapošljavanje, mobilnost radne snage i povratak hrvatskih građana iz inozemstva. Govoreći o stanju na tržištu rada, Vidiš je naglasio kako Hrvatska posljednjih godina bilježi pozitivne gospodarske trendove, ali se istodobno suočava s ozbiljnim nedostatkom radne snage u brojnim sektorima. U tom kontekstu posebno je istaknuo važnost politika usmjerenih na povratak hrvatskih iseljenika, ulaganja u lokalni razvoj te povezivanja gospodarskih i demografskih mjera. Predstavljajući konkretne učinke programa, naglasio je kako mjera Biram Hrvatsku pruža financijsku potporu povratnicima i osobama koje se sele u slabije razvijene krajeve radi pokretanja vlastitog poslovanja. Osvrnuo se i na izazove provedbe te buduće perspektive razvoja mjere, istaknuvši kako Vlada i resorno ministarstvo ovu politiku vide kao dugoročno ulaganje u revitalizaciju hrvatskih regija i jačanje tržišta rada.
Znanstvenu perspektivu pilot istraživanja predstavila je dr. sc. Caroline Hornstein Tomić, znanstvena savjetnica Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, koja je u svom izlaganju prikazala rezultate istraživanja provedenog među korisnicima mjere Biram Hrvatsku. Poseban naglasak stavila je na hrvatsku demografsku krizu te negativne trendove u tzv. „lagging regions“, odnosno područjima pogođenima depopulacijom, gospodarskim zaostajanjem i dugotrajnim iseljavanjem stanovništva. Predstavljeni su podaci o neto migracijskim trendovima te razlozima iseljavanja hrvatskih građana, među kojima dominiraju ekonomski razlozi – potraga za boljim životnim standardom, sigurnijim radnim uvjetima i profesionalnim prilikama. Istraživanje je pokazalo da migracijska iskustva često rezultiraju stjecanjem novih znanja, poslovnih iskustava, društvenih mreža i kapitala, koji se po povratku mogu uspješno prenijeti u lokalne zajednice. Dr. Hornstein Tomić posebno je istaknula da je osnovni cilj mjere Biram Hrvatsku poticanje povratka hrvatskih državljana u slabije razvijena područja kroz samozapošljavanje i pokretanje poslovnih aktivnosti. U tom su kontekstu posebno analizirane Osječko-baranjska, Sisačko-moslavačka i Brodsko-posavska županija kao regije najviše pogođene depopulacijom i iseljavanjem. Također je naglasila ključne prepreke s kojima se povratnici suočavaju, uključujući administrativne izazove, poteškoće prilagodbe, financijsku nesigurnost i zahtjevne uvjete poslovanja, dok su kao najčešći motivi povratka istaknuti obiteljski razlozi, želja za kvalitetnijim životom, osjećaj pripadnosti te mogućnost pokretanja vlastitog poslovanja u Hrvatskoj. Istraživanje je također pokazalo kako povratnici ne donose samo financijski kapital, već i tzv. „socijalne i nematerijalne doznake“ – nova znanja, poslovne ideje, radne navike, međunarodna iskustva i društvene inovacije. Upravo ti elementi mogu imati važnu razvojnu ulogu za lokalne zajednice. Predavanje je zaključeno evaluacijom iskustva povratka, pri čemu su istaknuti i uspjesi i izazovi procesa reintegracije.
O strategijama poticanja povratka hrvatskog iseljeništva govorio je i državni tajnik Ministarstva demografije i useljeništva Mladen Barać. Predstavio je aktivnosti ministarstva usmjerene na demografsku obnovu, jačanje povezanosti s hrvatskim iseljeništvom i stvaranje uvjeta za održiv povratak hrvatskih građana. Naglasio je važnost međuresorne suradnje, demografskih politika i regionalnog razvoja te potrebu stvaranja kvalitetnijih životnih i gospodarskih uvjeta u manje razvijenim krajevima Hrvatske.
U završnom dijelu programa održana je panel rasprava na kojoj su, uz državne tajnike Ivana Vidiša i Mladena Baraća, sudjelovali županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ivana Mehle te Ana Budimir Župić s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Panelisti su iz svojih profesionalnih perspektiva govorili o iskustvima provedbe mjere, postignutim rezultatima, izazovima s kojima se susreću povratnici i institucije te aktualnim migracijskim i demografskim trendovima u Hrvatskoj. Raspravljalo se i o budućim perspektivama mjere Biram Hrvatsku, mogućnostima njezina daljnjeg razvoja te potrebi jačanja institucionalne podrške povratnicima i poduzetnicima u slabije razvijenim krajevima.
Predstavljanje pilot studije pokazalo je kako tema povratnih migracija postaje jedno od ključnih razvojnih pitanja suvremene Hrvatske. Sudionici su se složili da mjere poput Biram Hrvatsku predstavljaju važan korak prema povezivanju demografske obnove, gospodarskog razvoja i revitalizacije hrvatskih regija, ali i da će za dugoročne rezultate biti potrebne kontinuirane i koordinirane javne politike koje će stvarati održive uvjete za život, rad i povratak hrvatskih građana.
