Country reports
Dok je Sabor, hrvatski parlament, već u studenom 2009. prihvatio sporazum, u Sloveniji je započela iscrpljujuća, intenzivna i dugotrajna rasprava za i protiv. Ona se čak i nastavila kada je slovenski Ustavni sud u ožujku potvrdio da je sporazum u skladu s ustavom. Referendum se svejedno nije dao izbjeći. Da ga nije raspisala vlada, zasigurno bi bio insceniran s nekog drugog mjesta. Prepreke za to u Sloveniji su minimalne.
Rasprave su motivirane prije svega unutarnjom politkom. Oporbene stranke, a najviše konzervativni SDS Janeza Janše, nisu mogle odoljeti iskušenju da pokušaju zadati daljnji udarac više nesretno operirajućoj vladi pod vodstvom socijaldemokrata. Kao glavni argument im služi prigovor kako sporazumom Sloveniji nije osigurano pravo na pristup međunarodnim vodama. Vlada, međutim, ukazuje kako je postignuti rezultat bolji od svega onoga što se dosada postiglo.
Pitanje je hoće li oporba odabranom strategijom oslabljenja vlade postići svoj cilj. Izgleda da su Slovenci umorni od svađa nakon nacionalnih uzbuđenja protekle godine. Mediji su također napravili zaokret, te većinom podržali sporazum. To je bilo za očekivati, budući da su uglavnom više lijevo orijentirani. I na međunarodnom planu se oporba dovela u politički ćorsokak. Većina zemalja članica Europske unije i SAD žele da se spor riješi, svejedno kako. To napose vrijedi i za mišljenje partnerskih stranaka SDS-a u Europskoj pučkoj stranci. Hoće li referendum imati pozitivan ishod za vladu ipak je teško predvidjeti. Jedan od vodećih slovenskih dnevnih listova „Delo“ je 24.05.2010. objavio anketu prema kojoj će 52 posto ispitanika na referendumsko pitanje odgovoriti s „da“, a samo 24 posto s „ne“. 24 posto ih se još nije odlučilo, pri čemu bi ionako samo 40 posto uopće glasovalo. Međutim, postoje i druge ankete koje predviđaju puno tjesniji rezultat. Mnogošto će ovisiti o tome u kojoj će mjeri pojedini politički tabori moći mobilizirati svoje pristaše.
Ako referendum i ne bi uspio, to ne bi bila stvarna katastrofa, ni za Hrvatsku niti za Sloveniju. Obje strane su se već odavno aranžirale statusom quo iz 1990./91. godine i tako će i ostati. Ponovno slovensko blokiranje pristupnih pregovora bilo bi teoretski zamislivo, ali malo vjerojatno. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 2012. ili 2013. godine značenje granica bit će sve manje, a praktični problemi oko povlačenja granica rješavat će se na pragmatičan način.
Prevela Ivona Šalinović