Ove su godine u središtu međunarodne rasprave bila pitanja budućnosti Europe i Europske unije. Pri tome je postalo jasno da su okvirni uvjeti europske sigurnosti i proširenja EU na šest država zapadnog Balkana značajno utjecali na raspoloženje sudionika. Hrvatski premijer Andrej Plenković izrazio je skepticizam prema proširenju EU do 2030. godine. Upozorio je na političke i sigurnosne izazove u zemljama kandidatkinjama za članstvo te istaknuo da je Sjeverna Makedonija blokirana, da se Srbija suočava s teškim nemirima te nalazi „na rubu građanskog rata“, dok je Bosna i Hercegovina stalno izložena prijetnjama secesije. Slovenski premijer Robert Golob također je izrazio sumnju u proširenje EU do 2030. godine. Ranije je za Slovensku radioteleviziju izjavio da su na Bledski forum namjerno pozvani samo premijeri Albanije i Crne Gore, kako bi se poslala poruka da će članstvo u EU u početku biti moguće samo za one koji ozbiljno provode reforme. Plenković je podsjetio da deset najbogatijih država članica financira 80 posto proračuna EU te naglasio da proširenja neće biti bez ispunjavanja kriterija i povoljnog političkog trenutka. Pozvao je na „trijeznost“ u raspravama o budućnosti EU i upozorio na rastući utjecaj trećih aktera u zemljama zapadnog Balkana. Počasni gost KAS-a za Hrvatsku i Sloveniju na ovogodišnjem BSF-u, dugogodišnji njemački zastupnik u Europskom parlamentu Elmar Brok (CDU), upozorio je države članice EU da u ključnim pitanjima budućnosti, poput sigurnosne politike, djeluju zajednički i jedinstvenim glasom, umjesto da stavljaju nacionalne interese u prvi plan. Bledsko obećanje označava dogovor postignut na Forumu 2023. godine, prema kojem bi EU i zemlje zapadnog Balkana trebale biti spremne za proširenje do 2030. godine. Forum su zajednički organizirali Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Slovenije, Centar za europske perspektive (CEP) i drugi partneri.
BSF