U tom je kontekstu 5. i 6. studenoga 2026. godine u Opatiji održana četvrta međunarodna konferencija „Pomorska sigurnost 2026.” Konferenciju su zajednički organizirali Hrvatski ceh zaštitara i Ured Zaklade Konrad Adenauer (KAS) za Hrvatsku i Sloveniju. U središtu pozornosti bili su sve veći sigurnosni izazovi s kojima se suočavaju pomorske luke kao dio kritične infrastrukture. Nakon triju uspješno održanih konferencija u Splitu, Opatija je ponovno postala međunarodna platforma za razmjenu mišljenja i iskustava predstavnika državnih institucija, lučkih uprava, zaštitarskih tvrtki, akademske zajednice te stručnjaka za fizičku i digitalnu sigurnost.
Važnost ove teme daleko nadilazi zaštitu pojedinačnih lučkih objekata. Pomorske luke ključna su čvorišta međunarodne trgovine, opskrbe energijom i globalnih lanaca opskrbe. Istodobno su sve više izložene složenim prijetnjama. Kibernetički napadi, hibridno djelovanje i ciljani napadi na stratešku infrastrukturu ne mogu samo ugroziti redovito funkcioniranje luka, nego mogu imati i dalekosežne gospodarske i sigurnosno-političke posljedice. Stoga je središnje pitanje konferencije bilo kako ojačati otpornost pomorske infrastrukture i razviti učinkovit, međusektorski sustav sigurnosti.
Na otvaranju konferencije govorili su Lidija Stolica, predsjednica Hrvatskog ceha zaštitara, dr. Norbert Eschborn, direktor Ureda KAS-a za Hrvatsku i Sloveniju, Alexander Frank, zamjenik glavnog direktora CoESS-a, te kapetan Darko Glažar iz Lučke uprave Rijeka. U svojim su izlaganjima istaknuli važnost međunarodne suradnje, kontinuirane razmjene znanja i tješnje povezanosti svih dionika odgovornih za pomorsku sigurnost. S obzirom na prekograničnu prirodu lanaca opskrbe i sve veću međusobnu povezanost infrastrukture, sigurnosne rizike više nije moguće promatrati izolirano. Potrebni su zajednički standardi, jasno definirane nadležnosti i usklađeno djelovanje na nacionalnoj i europskoj razini.
Prvi modul bio je posvećen europskim sigurnosnim strategijama i strateškoj otpornosti pomorske infrastrukture. Sudionici su raspravljali o zaštiti europskih pristupnih koridora, usklađivanju sigurnosnih i nadzornih postupaka u lukama Europske unije te zaštiti kritične podmorske infrastrukture. Osim toga, razmatrani su sve veći izazovi kibernetičke sigurnosti u doba umjetne inteligencije. Rasprave su pokazale da su fizičke i digitalne sigurnosne prijetnje sve više međusobno povezane te da stoga zahtijevaju sveobuhvatne pristupe zaštiti i tješnju europsku suradnju.
Drugi modul bio je usmjeren na tehnološke inovacije i integrirana sigurnosna rješenja za pomorske objekte. Posebna pozornost posvećena je primjeni suvremenih kamera, radarskih i senzorskih tehnologija za nadzor luka i marina, kao i unapređenju sigurnosnih rješenja za manja plovila. Rasprava je pokazala kako takve tehnologije mogu pridonijeti ranom otkrivanju potencijalnih prijetnji i učinkovitijoj zaštiti pomorske infrastrukture.
Treći modul bavio se pravnim okvirom zaštite kritične infrastrukture te postupanjem u slučaju sigurnosnih incidenata i kriznih situacija. U raspravi je posebno istaknuta potreba za bliskom suradnjom državnih institucija i operatora infrastrukture, jasno definiranim nadležnostima i učinkovitim mehanizmima razmjene informacija kako bi se na prijetnje moglo brzo i koordinirano odgovoriti.
Zaključak konferencije bio je da se pomorska sigurnost može osigurati jedino koordiniranim djelovanjem svih relevantnih dionika. Uz državne institucije i lučke operatore, važnu ulogu imaju i privatne zaštitarske tvrtke. Ključni preduvjeti učinkovite zaštite uključuju blisku suradnju, jasno definirane odgovornosti te povezivanje kadrovskih, organizacijskih i tehnoloških sigurnosnih mjera.
Konferencija „Pomorska sigurnost 2026.” još je jednom potvrdila sve veći značaj zaštite pomorske infrastrukture za gospodarsku stabilnost i stratešku otpornost Europe. Za Hrvatsku, kao pomorsku državu sa strateški važnim položajem na području Jadrana, jačanje opće pomorske sigurnosti i sigurnosti luka istodobno predstavlja nacionalni i europski prioritet. Konferencija je dala važan doprinos povezivanju javnih i privatnih sigurnosnih dionika, poticanju međunarodne razmjene iskustava i razvoju zajedničkih pristupa aktualnim izazovima. Sudjelovanjem u organizaciji ovog događanja Ured KAS-a za Hrvatsku i Sloveniju nastavlja podupirati dijalog o aktualnim sigurnosno-političkim izazovima te jačanje suradnje između institucija, stručnjaka i međunarodnih partnera.
