Konferenciju su otvorili dr. sc. Antonija Mršić Radas, izvršna direktorica CroAI-ja, dr. Norbert Eschborn, direktor Ureda Zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju, te Ivan Lakoš, vršitelj dužnosti ravnatelja Uprave za razvoj digitalnog društva i strateško planiranje pri Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
Dr. sc. Mršić Radas u svom je izlaganju naglasila da uspješna primjena umjetne inteligencije u javnoj upravi ovisi o tri međusobno povezane dimenzije: organizacijskoj, kulturološkoj i tehničkoj. Posebno je istaknula potrebu za razvojem digitalnih kompetencija zaposlenika, podrškom upravljačkih struktura te boljom povezanošću institucija i njihovih sustava. Naglasila je da se uspješnost uvođenja AI-ja ne bi trebala mjeriti samo brojem uvedenih tehnologija, već prije svega kvalitetom i zadovoljstvom korisnika javnih usluga. Kao važan pristup izdvojila je postupno uvođenje rješenja kroz pilot-projekte, uz istodobno povezivanje postojećih i novih sustava.
Dr. Eschborn betonte, dass KI nicht nur als IT-Projekt betrachtet werden sollte, sondern als Teil einer umfassenderen Reform und einer Veränderung der Arbeitsweise der öffentlichen Verwaltung. Prema podacima predstavljenima na konferenciji, AI se već koristi u velikom broju država članica OECD-a, a njegova primjena u javnom sektoru posljednjih godina raste. Kao primjer uspješnog povezivanja digitalnih temelja i AI tehnologije navedena je Estonija. Istaknuto je i da AI može pomoći u suočavanju s nedostatkom stručnog kadra automatiziranjem rutinskih poslova i oslobađanjem zaposlenika za složenije zadatke i rad s građanima.
Lakoš predstavio je aktivnosti Minsistarstva na području umjetne inteligencije te najavio Nacionalni plan za razvoj i primjenu umjetne inteligencije. Istaknuta je važnost razvoja AI infrastrukture, kibernetičke sigurnosti i centralnog podatkovnog repozitorija („data lake“), koji bi omogućio kvalitetniju razmjenu podataka među institucijama. Naveo je i da se različita AI rješenja već primjenjuju u javnom sektoru, među ostalim u pravosuđu, Poreznoj upravi i DHMZ-u.
U nastavku konferencije održane su dvije panel-rasprave.
Prvu panel-raspravu uvodnim je izlaganjem otvorio Juraj Bilić, pomoćnik ravnatelja CARNET-a, koji je postavio okvir razgovora o prvim koracima, mogućnostima i rizicima primjene umjetne inteligencije u javnoj upravi. Poseban naglasak bio je na pitanju kako nove AI alate uvesti u svakodnevni rad institucija, a pritom očuvati zaštitu podataka i kontinuitet javnih usluga. U raspravi su sudjelovali Davor Aničić, glavni izvršni direktor Velebit AI-ja i suosnivač CroAI-ja, dr. sc. Dražen Lučanin, voditelj Ureda za digitalizaciju, nove tehnologije i tehničke poslove Grada Zagreba, te Krešimir Mlinarić, glavni direktor Span Evolvea.
U središtu prve panel-rasprave bila je razlika između uvođenja pojedinačnih digitalnih alata i stvarne transformacije načina rada javne uprave. Posebno je istaknuta lokalna razina, na kojoj građani neposredno osjećaju kvalitetu, brzinu i dostupnost javnih usluga.
Drugi dio konferencije proširio je temu na institucionalne kapacitete i europska iskustva. Andree Pruin iz Njemačke zajednice županija predstavio je iskustva iz Njemačke i drugih europskih zemalja te otvorio pitanje kako Hrvatska može ubrzati primjenu umjetne inteligencije u javnoj upravi. U njegovom je izlaganju naglasak bio na institucionalnim kapacitetima, povezivanju sustava, digitalnom suverenitetu i usklađivanju nacionalnih aktivnosti s europskim reformama.
U drugoj panel-raspravi sudjelovali su Andree Pruin, Basanta E. P. Thapa-Marienfeldt, glavni izvršni direktor njemačke mreže za digitalnu upravu NEGZ, Zoran Cetinjanin iz Grada Karlovca i Udruge gradova u Republici Hrvatskoj te Dragan Sokolović, glavni izvršni direktor SmartAque.
Sudionici su usporedili iskustva različitih razina upravljanja i tehnološkog sektora te istaknuli da napredak u primjeni AI-ja ne ovisi samo o dostupnosti tehnologije, već i o suradnji institucija, interoperabilnosti sustava, kvaliteti podataka i podršci upravljačkih struktura.
Kao zaključak konferencije istaknuto je da se rasprava više ne vodi samo o tome treba li umjetnu inteligenciju koristiti u javnoj upravi, već prvenstveno o tome gdje ona može donijeti konkretnu korist, kako upravljati rizicima i kako osigurati mjerljivu vrijednost za građane. AI može ubrzati administrativne postupke i rasteretiti službenike, ali njezina uspješna primjena zahtijeva kvalitetne podatke, znanje, odgovornost, interoperabilne sustave i jasno definirane ciljeve.
Konferencija je također pokazala važnost suradnje državnih institucija, gradova i općina, tehnološkog i akademskog sektora te europskih partnera. Za uspješnu digitalnu transformaciju nije dovoljna sama nabava novih tehnologija, već je potrebno istodobno mijenjati procese, organizacijsku kulturu i način suradnje između institucija.
