Na ovogodišnjoj konferenciji pod nazivom „Tide of Change“ sudjelovalo je više od 170 stručnjaka, uključujući 20 veleposlanika, više od 50 diplomatskih predstavnika, viskokih vladinih dužnosnika i članova sigurnosno-političke zajednice. Rasprave su se fokusirale na promjenjive globalne raspodjele moći, posljedice ruske agresije na Ukrajinu, prilike i izazove proširenja EU na istok te načine jačanja regionalne suradnje i euroatlantske integracije.
Konferenciju je otvorio veleposlanik Constantin-Mihail Grigorie, direktor RACVIAC-a, istaknuvši da je događaj prerastao u jedan od vodećih sigurnosnih foruma u okruženju te da je otvoreni dijalog ključan u vremenima rastuće geopolitičke nesigurnosti. Dr. Norbert Eschborn, direktor Ureda KAS-a za Hrvatsku i Sloveniju, upozorio je na „fazu duboke nesigurnosti“ uzrokovane ruskom agresijom, hibridnim prijetnjama i ekonomskim pritiscima. Naglasio je da se otpornost može graditi jedino kroz suradnju i kredibilitet, ističući važnu ulogu RACVIAC-a u jačanju povjerenja i upravljanja sigurnošću u cijelom okruženju. Prof. dr. sc. Pascal Hector, veleposlanik Savezne Republike Njemačke u Hrvatskoj, potvrdio je snažnu potporu Njemačke proširenju EU te pozvao na nastavak reformi u područjima vladavine prava, borbe protiv korupcije i energetske neovisnosti, naglašavajući usklađenost njemačkih i hrvatskih sigurnosnih prioriteta. U ime Europske komisije, Hristo Hristov predstavio je inicijative EU usmjerene na jačanje obrambene spremnosti, povećanje proizvodnih kapaciteta i integraciju Ukrajine u regionalnu obrambenu industriju.
Državni tajnik u Ministarstvu obrane Republike Hrvatske Tomislav Galić govorio je u ime Vlade Republike Hrvatske, osvrnuvši se na promjene u europskoj sigurnosnoj arhitekturi nakon ruske agresije. Potvrdio je kontinuiranu političku, diplomatsku, humanitarnu, financijsku i tehničku podršku Hrvatske Ukrajini. U ime Hrvatskog sabora, njegov potpredsjednik Željko Reiner istaknuo je važnost konferencije kao platforme za regionalni dijalog te naglasio potrebu za trajnom suradnjom u suočavanju s globalnim sigurnosnim izazovima.
Drugi panel, koji je bio posvećen rastućoj pojavi ekonomskih sukoba u jugoistočnoj Europi, ugostio je glavnog predavača prof. dr. dr. h.c. Ulricha Bluma iz Njemačkog instituta za litij (ITEL). Zajedno s panelistima, istaknuo je da ekonomski pritisak postaje ključni element hibridnog ratovanja, omogućujući državnim i nedržavnim akterima da manipulacijom trgovine, ulaganja i energetskih resursa utječu na političke procese i postupno umanjuju autonomiju manjih država – sve bez izravnog sukoba.
Ovogodišnje izdanje još je jednom potvrdilo Konferenciju o sigurnosnim izazovima za Europu kao ključnu regionalnu platformu za argumentiranu raspravu, suradnju i strateški politički dijalog. Ova dugogodišnja inicijativa potiče stručnu i sadržajnu raspravu o ključnim procesima transformacije u regiji – osobito u kontekstu integracije u EU i NATO, institucionalne spremnosti te aktualnih sigurnosnih reformi – u okolnostima brzo mijenjajućeg međunarodnog okruženja.