KAS Alumni diskusije
Teme predlažu stipendisti, a diskusije pripremaju i moderiraju pojedinačni stipendisti. Dijalog promoviše međusobnu razmjenu i jača alumni mrežu, koja sada uključuje oko 450 članova, uključujući stručnjake iz različitih disciplina koji služe kao govornici i partneri u diskusiji. Teme koje predlažu članovi Alumni kluba pokrivaju širok interdisciplinarni spektar lokalno, regionalno i globalno relevantnih tema.
Izbor sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Prvi dijalog 20. februara 2025. bio je fokusiran na budućnost regiona i izglede Bosne i Hercegovine. Panelista je bio ekonomista dr. Mladen Ivanić, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, član PDP-a iz Republike Srpske. Druga diskusija 20. marta 2025. godine, u konferencijskoj sali Predstavništva KAS-a u Sarajevu, bavila se uzbudljivim i aktualnim pitanjem kako će se odvijati izbor sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Ustavni sud je sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma za BiH i Ustava i ima zadatak da štiti ustavnost zakona i djelovanja vlasti.
Izbor sudija Ustavnog suda je trenutno aktuelno pitanje, jer je toku izbor sudije Ustavnog suda na mjesto koje je upražnjeno. Na konkurs objavljen u novembru 2024. godine prijavila su se četiri alumnista KAS-a: dr. Muhamed Mujakić, dr. Mahir Muharemović, dr. Nedžad Smailagić i Filip Novaković.
Ustavni sud, prema Ustavu, ima devet članova. Četiri sudije imenuje Parlament Federacije BiH (FBiH), dvoje Narodna skupština Republike Srpske (RS) i troje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava – potonje su strane sudije. Od 2020. godine ustavni sudija u BiH je profesorica iz Kelna dr. Angelika Nussberger, koja je ranije bila sutkinja Evropskog suda za ljudska prava i članica Fondacije Konrad Adenauer. Ustav takođe propisuje da sudije moraju biti „izvanredni pravnici visokog moralnog ugleda“.
Ustav ne sadrži dalje odredbe u vezi sa sastavom Ustavnog suda. U praksi je, međutim, postala uobičajena praksa da se ustavne sudije biraju po etničkim kriterijima, tako da su zastupljena tri konstitutivna naroda u BiH. Činjenica da su u Sudu i strane sudije više puta je bilo predmet javnih kritika i debata.
Ove dvije prakse bile su među onima o kojima se razgovaralo tokom događaja. Pored toga, u fokusu su bila i druga ključna pitanja, uključujući nezavisnost sudija i njihovu moguću blizinu političkim taborima – posebno u slučajevima kada su bivši partijski političari obavljali dužnost sudija. Dalje rasprave uključivale su uslove za sudijsku funkciju, proces izbora i trajanje mandata sudija Ustavnog suda BiH. Takođe, detaljno je razmotren proces donošenja odluka Ustavnog suda, kvalitet njegovih presuda, kao i njihova implementacija i izvodljivost.
Predavači su bili sljedeći alumnisti: dr. Mirza Hebib, Harun Išerić i Miloš Davidović, docenti na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu; Franjo Dragičević, savjetnik na Ustavnom sudu BiH i Filip Novaković, advokat iz Banje Luke, koji se prijavio na konkurs za sudiju Ustavnog suda BiH.
Rad Ustavnog suda je u cjelini ocijenjen kao kvalitetan, uprkos izazovima sa kojima se suočava. Posebno je istaknuta potreba za većom transparentnošću u procesu imenovanja sudija. Nezavisnost Ustavnog suda – i pravosuđa u cjelini – kao temeljnog stuba podjele vlasti naglašena je i označena vrijednom zaštite, te je naglašen značaj dosljedne primjene presuda. Posebna pažnja je posvećena vladavini prava, koja mora biti zasnovana na zakonu i redu i ne smije se selektivno tumačiti ili instrumentalizirati.