Länderberichte

Lokalni izbori u Sloveniji bez iznenađenja

Business as usual

U nedjelju, 10. 10. 2010. godine, održani su lokalni izbori u Sloveniji na kojima su se izravno birali gradski i općinski vijećnici te gradonačelnici. Politički potres nije se očekivao i nije se ni dogodio. I sama predizborna kampanja većinom se bazirala na lokalnim temama, bila je mirna i bez ideoloških sukoba oko državne politike. Tako su se i rezultati izbornog kruga savršeno uklopili u tu sliku. Također su izostali iznenađujući rezultati izbora kao i veći obrati. Rezultat je bio gotovo sličan onome iz 2006. godine, te su se tako sve velike stranke na kraju nekako osjećale kao pobjednici.

Slovenski lokalni izbori od 10.10.2010. g. završili su, sve u svemu, s očekivanim rezultatima i samo s minimalnim promjenama u odnosu na posljednje izbore u 2006. godini. Širom cijele zemlje su i ovaj put neovisne liste uspjele sveukupno dobiti najviše glasova birača. Slovenska demokratska stranka (SDS) ostala je i dalje najjača od etabliranih stranaka i uspjela je malo popraviti svoj rezultat s posljednjih izbora. Vladajući Socijaldemokrati (SD) slijede na drugom mjestu uz veliku razliku. Liberalni demokrati (LDS) koji su 2006. g. s otprilike 15% zauzimali drugo mjesto, izgubili su polovicu svojih glasova te tako pali na 5. mjesto. Kršćansko-demokratska stranka Nova Slovenija (NSi), koja od izbora 2008. g. više nije zastupljena u slovenskom parlamentu, zabilježila je samo male gubitke i uspjela je zadržati skoro isti rezultat.

  • Privremeni rezultati slovenskih lokalnih izbora 2010. g. (stanje 11.10.2010., 12:35) vidljivi su u tablici u priloženom PDF dokumentu
Odaziv na izbore iznosio je sveukupno samo 50,87% što predstavlja malo smanjenje u odnosu na 2006. godinu (53,16%).

Rezultati izbora za gradonačelnika

Biralo se u sveukupno 208 od 210 slovenskih općina. U lučkom gradu Kopru, kao i u općini Trebnje, Ustavni sud obustavio je izbore te će se održati kasnije. U 134 općine jedan od kandidata dobio je već u prvom izbornom krugu potrebnih 50% glasova za mjesto gradonačelnika, dok će se 24. listopada u 74 općine održati drugi krug izbora.

Neovisne liste i ovdje, s dosada 48, postavljaju najviše budućih gradonačelnika. Iza njih slijedi Slovenska pučka stranka (SLS) s dosad sveukupno 32 potvrđena gradonačelnika, koja se već i na posljednjim izborima uspjela etablirati kao stranka gradonačelnika u Sloveniji. SDS je uspjela dosada dobiti sveukupno 21 mjesto gradonačelnika, a NSi 3 mjesta.

  • Gradonačelnici po strankama vidljivi su u tablici u priloženom PDF dokumentu
Najveći medijski interes privukli su izbori za gradonačelnika u glavnom gradu Ljubljani. Tamošnji aktualni gradonačelnik Zoran Janković uspio je na posljednjim izborima 2006. g. kao nezavisni kandidat odmah osvojiti gradonačelničku fotelju. S gotovo 65% glasova Janković je također i ovaj put uspio ostaviti ostale kandidate daleko iza sebe te čak proslaviti još bolji izborni rezultat. Isto tako uspjela se čak povećati i apsolutna većina njegove liste u ljubljanskom gradskom vijeću. Povećanjem od oko 6% ona ima sada oko 47%, a time 25 od 45 mjesta u gradskom vijeću.

U drugom po veličini gradu, Mariboru, dosadašnji gradonačelnik, Franc Kangler (SLS), uspio je s 50,42% glasova izbjeći drugi krug. U gradskom vijeću njegova stranka je, međutim, osvojila samo 18,47% glasova, a time 10 od sveukupno 45 mandata.

U Kranju će se, međutim, u drugom krugu sučeliti dvoje nezavisnih kandidata, Mohor Bogataj (30,17% u prvom izbornom krugu) i Hermina Krt (27,36%), nakon što dosadašnji gradonačelnik Damijan Perne više nije pristupio ovim izbornom krugu. Nasuprot tome, SDS se s 8 mandata (19,95% glasova) uspjela pozicionirati kao najjača stranka u gradskom vijeću.

U Celju je bivši predsjednik SLS-a, Bojan Šrot, s 67,62% po četvrti put za redom uspio uvjerljivo osigurati gradonačelničko mjesto. Doduše, ni ovdje SLS s 8 od 33 mandata ne raspolaže jasnom većinom u gradskom vijeću.

Zaključak – Što ostaje od ovih izbora?

Zaključno se može reći da lokalni izbori neće ostaviti velike tragove u političkom krajobrazu Slovenije. Nije došlo ni do velikih iznenađenja niti do značajnih promjena. Ovaj kontinuitet je zapravo začuđujuć, jer su birači mogli iskoristiti ovu priliku i očitati „lekciju“ lijevoj vladi Boruta Pahora koja gubi popularnost u javnosti. Umjesto toga, oni su se radije usmjerili na pojedince i lokalne probleme. U svakom slučaju, ni oporbene stranke nisu mogle iskoristiti tešku situaciju vladajućih stranaka. Naposljetku ostaje spoznaja da su birači ove lokalne izbore upravo jednostavno shvatili samo kao takve. U središtu izbornih kampanja bile su uglavnom lokalne, a ne državno-političke teme, ideološka polariziranja potpuno su izostala, a izbori za gradonačelnika su bili uglavnom izbori osobnosti. Ovo se vidi i u snazi nezavisnih lista. Zaključci o raspoloženju i trendovima u odnosu na nacionalnu razinu su stoga, a i s obzirom na mali odaziv birača, gotovo beskorisni.

Prevela Ivona Šalinović