Slovenski lokalni izbori od 10.10.2010. g. završili su, sve u svemu, s očekivanim rezultatima i samo s minimalnim promjenama u odnosu na posljednje izbore u 2006. godini. Širom cijele zemlje su i ovaj put neovisne liste uspjele sveukupno dobiti najviše glasova birača. Slovenska demokratska stranka (SDS) ostala je i dalje najjača od etabliranih stranaka i uspjela je malo popraviti svoj rezultat s posljednjih izbora. Vladajući Socijaldemokrati (SD) slijede na drugom mjestu uz veliku razliku. Liberalni demokrati (LDS) koji su 2006. g. s otprilike 15% zauzimali drugo mjesto, izgubili su polovicu svojih glasova te tako pali na 5. mjesto. Kršćansko-demokratska stranka Nova Slovenija (NSi), koja od izbora 2008. g. više nije zastupljena u slovenskom parlamentu, zabilježila je samo male gubitke i uspjela je zadržati skoro isti rezultat.

• Privremeni rezultati slovenskih lokalnih izbora 2010. g. (stanje 11.10.2010., 12:35) vidljivi su u tablici u priloženom PDF dokumentu

Odaziv na izbore iznosio je sveukupno samo 50,87% što predstavlja malo smanjenje u odnosu na 2006. godinu (53,16%).

Rezultati izbora za gradonačelnika

Biralo se u sveukupno 208 od 210 slovenskih općina. U lučkom gradu Kopru, kao i u općini Trebnje, Ustavni sud obustavio je izbore te će se održati kasnije. U 134 općine jedan od kandidata dobio je već u prvom izbornom krugu potrebnih 50% glasova za mjesto gradonačelnika, dok će se 24. listopada u 74 općine održati drugi krug izbora.

Neovisne liste i ovdje, s dosada 48, postavljaju najviše budućih gradonačelnika. Iza njih slijedi Slovenska pučka stranka (SLS) s dosad sveukupno 32 potvrđena gradonačelnika, koja se već i na posljednjim izborima uspjela etablirati kao stranka gradonačelnika u Sloveniji. SDS je uspjela dosada dobiti sveukupno 21 mjesto gradonačelnika, a NSi 3 mjesta.

• Gradonačelnici po strankama vidljivi su u tablici u priloženom PDF dokumentu

Najveći medijski interes privukli su izbori za gradonačelnika u glavnom gradu Ljubljani. Tamošnji aktualni gradonačelnik Zoran Janković uspio je na posljednjim izborima 2006. g. kao nezavisni kandidat odmah osvojiti gradonačelničku fotelju. S gotovo 65% glasova Janković je također i ovaj put uspio ostaviti ostale kandidate daleko iza sebe te čak proslaviti još bolji izborni rezultat. Isto tako uspjela se čak povećati i apsolutna većina njegove liste u ljubljanskom gradskom vijeću. Povećanjem od oko 6% ona ima sada oko 47%, a time 25 od 45 mjesta u gradskom vijeću.

U drugom po veličini gradu, Mariboru, dosadašnji gradonačelnik, Franc Kangler (SLS), uspio je s 50,42% glasova izbjeći drugi krug. U gradskom vijeću njegova stranka je, međutim, osvojila samo 18,47% glasova, a time 10 od sveukupno 45 mandata.

U Kranju će se, međutim, u drugom krugu sučeliti dvoje nezavisnih kandidata, Mohor Bogataj (30,17% u prvom izbornom krugu) i Hermina Krt (27,36%), nakon što dosadašnji gradonačelnik Damijan Perne više nije pristupio ovim izbornom krugu. Nasuprot tome, SDS se s 8 mandata (19,95% glasova) uspjela pozicionirati kao najjača stranka u gradskom vijeću.

U Celju je bivši predsjednik SLS-a, Bojan Šrot, s 67,62% po četvrti put za redom uspio uvjerljivo osigurati gradonačelničko mjesto. Doduše, ni ovdje SLS s 8 od 33 mandata ne raspolaže jasnom većinom u gradskom vijeću.

Zaključak – Što ostaje od ovih izbora?

Zaključno se može reći da lokalni izbori neće ostaviti velike tragove u političkom krajobrazu Slovenije. Nije došlo ni do velikih iznenađenja niti do značajnih promjena. Ovaj kontinuitet je zapravo začuđujuć, jer su birači mogli iskoristiti ovu priliku i očitati „lekciju“ lijevoj vladi Boruta Pahora koja gubi popularnost u javnosti. Umjesto toga, oni su se radije usmjerili na pojedince i lokalne probleme. U svakom slučaju, ni oporbene stranke nisu mogle iskoristiti tešku situaciju vladajućih stranaka. Naposljetku ostaje spoznaja da su birači ove lokalne izbore upravo jednostavno shvatili samo kao takve. U središtu izbornih kampanja bile su uglavnom lokalne, a ne državno-političke teme, ideološka polariziranja potpuno su izostala, a izbori za gradonačelnika su bili uglavnom izbori osobnosti. Ovo se vidi i u snazi nezavisnih lista. Zaključci o raspoloženju i trendovima u odnosu na nacionalnu razinu su stoga, a i s obzirom na mali odaziv birača, gotovo beskorisni.

Prevela Ivona Šalinović