''Budućnost kao dužnost'' – visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu

Tokom slijedećih mjeseci će novi visoki predstavnik započeti svoj mandat u Bosni i Hercegovini. Na ovoj funkciji se od 2009. godine nalazi Austrijanac Valentin Inzko. On je pokušao održavati diplomatski i fer odnos sa najvažnijim političkim akterima u Bosni i Hercegovini. Važni preduslovi za rad visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini su veliko političko iskustvo i podrška međunarodne zajednice. Stupanjem na funkciju američkog predsjednika Joe Bidena je već napravljen važan iskorak za drugi preduslov: očekuje se da Sjedinjene Američke Države i Evropska unija ponovo blisko sarađuju na određivanju svog političkog djelovanja u Bosni i Hercegovini i susjednim zemljama.

Slike iz Bosne i Hercegovine

Zašto se stanje ne popravlja?

Slike iz BiH pokazuju strašnu situaciju u kojoj se nalaze migranti. Dio njih u sred zime ne živi u uspostavljenim kampovima ili smještajnim jedinicama, već u improviziranim šatorima u šumama u blizini granice sa Republikom Hrvatskom – u blizini vanjske granice EU. Posebno je zatvaranje šatorskog kampa Lipa od strane Međunarodne organizacije za migracije (IOM) uslijed neispunjenosti standarda u kampu otvorilo pitanja u vezi s ovim. Ipak je Evropska unija tokom zadnje tri godine investirala preko 88 miliona EUR u cilju poboljšanja situacije, čak i pojedinačne države članice EU, kao što je Njemačka, su pružile podršku bh. vlastima, a važne međunarodne organizacije poput IOM-a djeluju u zemlji. Čini se da problem, bez obzira na to, nije riješen, a situacija u kojoj se nalaze ove osobe se nije poboljšala. Šta je razlog tome?

Bosna i Hercegovina – izbori koji su donijeli iznenađenja

Stabilna izlaznost

Godina 2020. je trebala biti pozitivna godina za Bosnu i Hercegovinu (BiH). Političari su biračima obećali napredak po pitanju članstva u Evropskoj uniji i NATO-u. Konačno su trebale biti provedene reforme, nakon što je cijela 2019. godina utrošena na formiranje Vijeća ministara BiH. Bilo je pozitivnih promjena: BDP Bosne i Hercegovine je ostvarivao blagi porast od 2017., a rasla je i stopa zaposlenosti. Međutim, situacija se promijenila. Pandemija COVID-19 ima ogroman utjecaj na politiku i privredu. Lokalni izbori koji su u Bosni i Hercegovini održani 15. novembra 2020. su stoga bili poseban izazov za zemlju. Izražena politička decentralizacija BiH politiku na lokalnom nivou čini snažnom i utjecajnom. Ona istovremeno daje naslutiti kako će izgledati Opći izbori 2022.

Camelia Bogdan v. Rumänien: ein Fall willkürlicher Suspendierung einer Richterin

European Court of Human Rights: Romanian judge Camelia Bogdan, who was suspended from the judicial service in her home country, had no legal remedy

The case "Camelia Bogdan v. Romania", involving a Romanian judge, represents a further stage in the litigations of representatives of the Romanian judiciary before the European Court of Human Rights (ECtHR). The case is to be viewed in the context of the disputes between the Romanian judiciary and the Social Democrat-led coalition in power until 2019. Camelia Bogdan (the applicant) was temporarily suspended from her office for questionable reasons without being able to effectively challenge the relevant decision. This is illegal according to a decision of the ECtHR of October 2020. Her right to a fair trial (Article 6 (1) ECHR) was infringed.

PISA istjerana iz škola

Education system in Bosnia and Herzegovina

OECD od 2000. godine svake tri godine provodi međunarodno istraživanje u cilju procjene znanja i vještina PISA. Broj zemalja koje učestvuju u istraživanju kontinuirano raste. To također važi i za prihvatanje rezultata studije i neophodne promjene u obrazovnim sistemima. Sa 79 zemalja i regija koje su učestvovale u istraživanju PISA 2018. godine, ovo istraživanje je doseglo najveću međunarodnu raširenost. Bosna i Hercegovina je prije tri godine po prvi put učestvovala u istraživanju PISA. Oko 7000 učenica i učenika iz 138 škola u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH), 70 škola u Republici Srpskoj (RS) i pet škola u Brčko distriktu je učestvovalo u međunarodnoj studiji procjene znanja i vještina OECD-a.

Povratak demokratije?

Nadanja u Mostaru

Slike govore za sebe. Slika iz Mostara vrlo jasno opisuje situaciju. Predsjedavajući političkih stranaka, Bakir Izetbegović (SDA) i Dragan Čović (HDZ BiH) potpisuju dokumente. Iza njih, sedam osoba prekrštenih ruku posmatra potpisivanje u zgradi vlade, šefica Misije OSCE-a u BiH, Kathleen Kavalec, visoki predstavnik, Valentin Inzko, predsjedavajući SDA Mostar, Salem Marić, specijalni predstavnik EU u BiH i šef Delegacije EU, Johann Sattler, ambasador Sjedinjenih Američkih Država, Eric Nelson, ambasador Ujedinjenog Kraljevstva, Matthew Field i predsjedavajući HDZ BiH Mostar, Slaven Željko.

Bosna i Hercegovina - Opis situacije

Izvještaj o stanju u zemlji Predstavništva u Bosni i Hercegovini

Kako se Bosna i Hercegovina nosi sa krizom izazvanom pandemijom koronavirusa? Do zajedničke borbe protiv virusa Covid-19 nije došlo. I dalje svako odlučuje za sebe. Krizni štab za čitavu zemlju nije formiran. Usklađeno uvođenje mjera je izostalo. Na svu sreću, broj zaraženih ostao je nizak. U Bosni i Hercegovini od virusa Covid-19 umrlo je 152 ljudi, gotovo 2000 ljudi je preživjelo virus i izliječeno je, a broj zaraženih trenutno je manji od 3000. Broj novozaraženih vrlo je mali.

Bosnien und Herzegowina in Zeiten von Corona

Größte Herausforderung seit dem Krieg der 90er Jahre

Die Ausbreitung der Coronavirus (SARS-CoV-2) Pandemie hat auch Bosnien und Herzgowina (BuH) nicht verschont. Der erste Fall eines COVID-19 Patienten in Bosnien und Herzegowina wurde am 5. März 2020 in Banja Luka in der Entität Republik Srpska (RS) registriert. Seitdem ist die Zahl der registrierten Erkrankten landesweit auf über 1.000 gestiegen. Die Dunkelziffer dürfte allerdings deutlich höher liegen. Um eine unkontrollierte und rasante Ausbreitung des Virus zu verhindern – welche rasch zu einer Überforderung des maroden Gesundheitssystems führen würde – wurden von staatlichen Stellen rasch Restriktionen eingeführt.

Bosna i Hercegovina – posebna zemlja

Četvrt stoljeća nakon završetka rata, svjetlost i sjena

Ove se godine obilježava 25. godišnjica genocida u Srebrenici i potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine. Ubistvo više od 8.300 dječaka i muškaraca u julu 1995. godine, koje su izvršile vojne snage bosanskih Srba pod vodstvom generala Mladića i paravojne snage, bilo je najteži ratni zločin u Evropi od kraja Drugog svjetskog rata. Nije moguće da su duševne rane nakon 25 godina zacijelile.

Bosna i Hercegovina: Objavljen „Priebeov“ izvještaj

Jedan kritički pregled izvještaja o stanju vladavine prava u bosanskom pravosuđu

Takozvani "Priebe-ov" izvještaj koji je sa nestrpljenjem očekivala kako javnost, tako i pravosuđe Bosne i Hercegovine (BiH), predstavljen je 5. decembra 2019. u Briselu. To je izvještaj više stručnjaka Evropske unije ( EU ) na čelu sa Reinhard Priebe-om (njemački pravnik i dugogodišnji saradnik Komisije EU) „o problemima vladavine prava u BiH ”. Kao što se očekivalo, izvještaj je napisan kritičkim tonom, ali bez dovoljno konkretnih preporuka za djelovanje i reforme.