gemeinfrei

Izvještaji o zemljama

PISA istjerana iz škola

von Sven Petke, Ivana Marić

Education system in Bosnia and Herzegovina

OECD od 2000. godine svake tri godine provodi međunarodno istraživanje u cilju procjene znanja i vještina PISA. Broj zemalja koje učestvuju u istraživanju kontinuirano raste. To također važi i za prihvatanje rezultata studije i neophodne promjene u obrazovnim sistemima. Sa 79 zemalja i regija koje su učestvovale u istraživanju PISA 2018. godine, ovo istraživanje je doseglo najveću međunarodnu raširenost. Bosna i Hercegovina je prije tri godine po prvi put učestvovala u istraživanju PISA. Oko 7000 učenica i učenika iz 138 škola u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH), 70 škola u Republici Srpskoj (RS) i pet škola u Brčko distriktu je učestvovalo u međunarodnoj studiji procjene znanja i vještina OECD-a.

Bosna i Hercegovina je u okviru studije PISA provedene prije tri godine bila na 62. mjestu od ukupno 79 zemalja. Rezultati učenika i učenica u sve tri oblasti za Bosnu i Hercegovinu su u prosjeku bili tri školske godine iza rezultata njihovih vršnjaka u zemljama OECD-a.[1]

''Rezultati istraživanja PISA jesu poražavajući, ali nisu iznenađujući imajući u vidu činjenicu da posljednje tri decenije obrazovanje nije bilo u vrhu prioriteta u Bosni i Hercegovini'' - izjavila je profesorica emeritus i direktorica Fondacije za obrazovanje u akciji, Lamija Tanović.[2]

Ko provodi studiju PISA u Bosni i Hercegovini? Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u Bosni i Hercegovini (APOSO) provodi studiju PISA i druga međunarodna poredbena istraživanja u Bosni i Hercegovini (Međunarodno istraživanje trendova u znanju matematike i prirodnih nauka – TIMSS, i Međunarodno istraživanje razvoja čitalačke pismenosti – PIRLS). Pored nadležnih ministarstava obrazovanja u ovom procesu također učestvuju međunarodni partneri: Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, Delegacija EU, Ambasada SAD-a, UNICEF, Ambasada Norveške, Save the Children i Fond otvoreno društvo. Ukupno 12 ministarstava nadležnih za obrazovanje i dva dodatna koja koordiniraju ovu oblast su zadužena za ovu studiju.[3]

Zamjenica direktora Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u Bosni i Hercegovini, Žaneta Džumhur, navela je da je uzorak od 6480 učenika i učenica sadržavao jednak omjer dječaka i djevojčica iz 213 osnovnih i srednjih škola u Bosni i Hercegovini.

Predstavnica OECD-a, Tanja Bastianić, je izjavila da se Bosna i Hercegovina nalazi na kraju tabele i izrazila nadu da će rezultati poslužiti kao motivacija za omogućavanje poboljšanja kvalitete obrazovanja, kako bi ovaj rezultat tokom slijedećeg istraživanja bio bolji.

Direktorica Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u Bosni i Hercegovini, Maja Stojkić, je naglasila da su preporuke važan rezultat ovog istraživanja, jer se na osnovu njih mogu vršiti poboljšanja ili izmjene, kako bi segmenti obrazovnih sistema ocijenjeni kao manjkavi postali efikasniji. Stojkić je istakla da je Bosna i Hercegovina učestvovala po prvi put.[4]

Adnan Husić, pomoćnik ministra civilnih poslova BiH u sektoru za obrazovanje, je izjavio da je objava rezultata studije PISA početak velikog i važnog procesa u Bosni i Hercegovini:

''Bosna i Hercegovina je dobila realistične i relevantne indikatore za to šta naši učenici i učenice znaju, razumiju i u stanju su primjenjivati, kao i u kojoj mjeri su spremni za život i rad u 21. stoljeću. Dijagnoza je postavljena, preporuke su date i sada je na nama da ih provedemo. Ovo nije kraj, već početak zajedničkih aktivnosti svih obrazovnih organa, a pred nama je provedba preporuka, zadatak koji nema alternativu''.

Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini, ambasador Johann Sattler, je naglasio važnost shvatanja rezultata i preporuka studije PISA kao početka važnih promjena, kao što je to bio slučaj u Austriji, u kojoj je objava rezultata studije PISA prouzrokovala veliki šok i potakla na brojne promjene. Šefica Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, Kathleen Kavalec, je rekla da se nada da će podaci koje je Bosna i Hercegovina dobila na osnovu istraživanja PISA biti korisni za proces poboljšanja sistema obrazovanja u Bosni i Hercegovini i najavila je dodatnu podršku za obrazovne organe u Bosni i Hercegovini.

PISA ugrožava ''vitalne interese'' 

Tokom posebne sjednice održane 29. jula 2020., Narodna skupština Republike Srpske je potvrdila izjavu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Milorada Dodika, da istraživanje PISA koje treba da se održi 2021. godine ugrožava vitalne interese Republike Srpske.

U izjavi Ministarstva prosvjete i kulture RS od 06. februara 2019. daju se komentari na prijedlog teksta sporazuma Predsjedništva za učešće u istraživanju PISA i upućuje se na neprihvatljivost upotrebe izraza ''primarni jezik zemlje pravnog subjekta'', kao i neprihvatljivost upotrebe izraza ''nacionalni'' za državu Bosnu i Hercegovinu, obzirom da se time dovode u pitanje ''nadležnosti Republike Srpske nad obrazovanjem, kao i cjelovitost i nezavisnost njenog obrazovnog sistema''.

Srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik, je izjavio da Republika Srpska ima isključivu nadležnost za obrazovanje.

Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske su potvrdili to odbijanje. Zajedno sa studijom PISA je odbačen i Memorandum o saradnji između Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine i Ministarstva unutrašnje sigurnosti SAD-a vezan za upotrebu putničkih informacija, kao i Odluka o pristupanju Bosne i Hercegovine Međunarodnom istraživanju razvoja čitalačke pismenosti PIRLS 2021.[5]

Nezavisno učešće

''Mi podržavamo međunarodno priznata istraživanja u obrazovanju, ali uz učešće Republike Srpske kao nezavisnog obrazovnog sistema'' – izjavila je ministrica prosvjete Natalija Trivić.[6]

Učenici i učenice iz Bosne i Hercegovine stoga neće učestvovati u studiji procjene znanja i vještina OECD-a 2022. godine. Na taj način se bez razloga odustaje od mogućnosti provedbe reformi obrazovnog sistema koje su se trebale desiti još davno.          

Ponašanje i rezultat ove odluke vezane za studiju PISA su jedan od primjera za očito lakomisleno postupanje političara prema budućnosti zemlje. Odgovornost za budućnost je važan stup politike zemlje. Kada jedna evropska zemlja napušta studiju i za to navodi apsurdne razloge, postaje jasno koliko je manjkava percepcija odgovornosti.

 

[1] https://www.unicef.org/bih/pri%C4%8De/objavljeni-rezultati-pisa-testiranja-za-bih

[2] http://source.ba/mobile/clanak/BiH/510665

[3] https://bhrt.ba/1057140/uzivo-na-bht1-istrazivanje-pisa-koliko-su-ucenici-u-bih-sposobni-u-rjesavanju-problema/

[4] https://mondo.ba/Info/Drustvo/a917576/PISA-test-Bosna-i-Hercegovina.html

[5] https://startbih.ba/clanak/poslanici-narodne-skupstine-rs-potvrdili-dodikov-stav/134821

[6] http://srpskacafe.com/2020/07/dodik-srpska-ima-iskljucivu-nadleznost-u-obrazovanju/

Ansprechpartner

Sven Petke

Leiter des Auslandsbüros Bosnien-Herzegowina

sven.petke@kas.de +387 33215 240 +387 33215 239

Über diese Reihe

Fondacija Konrad Adenauer ima predstavništva u oko 80 zemalja svijeta na pet kontinenata. Direktori predstavništava sa lica mjesta mogu iz prve ruke izvještavati o trenutnim događajima i dugoročnim zbivanjima u zemlji u kojoj su raspoređeni. U "izvještajima o stanju u zemlji" oni nude korisnicima Web stranice Fondacije Konrad Adenauer ekskluzivne analize, pozadinske informacije i procjene.